Svijet

Naučnici upozoravaju: Jadran očekuje PORAST MORA i sve češće obalne poplave

​Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već dio svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promjenama, donose i optimistične i pesimistične vijesti.

Naučnici upozoravaju: Jadran očekuje PORAST MORA i sve češće obalne poplave
FOTO: N1INFO/SCREENSHOT

Dobra vijest je da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promjena. Ali, ona loša je da su rješenja sve dalja i zahtjevnija.

– Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posljedice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promjene su stvarne, tu su i – nepovratne su. Samo jedan primjer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postaće trideset puta učestalije – piše slovenački portal 24ur.

Da je porast nivoa mora jedini problem, još bismo mogli reagovali na primjer podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promjene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplotnih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.

Pročitajte još

Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja.

I dok među političarima sazrijeva saznanje da je hitno djelovanje nužno, mnogi se još uvijek uzdaju u čudesna tehnološka rješenja. Vjeruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina svijeta ih jednostavno ne može priuštiti.

Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promjenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo. Kako ističu slovenski stručnjaci:

– Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promjenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije – govore stručnjaci iz ARSO-a.

Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umjesto težnje za posjedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.

Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je povjerovati u Djeda Mraza nego da će svjetski lideri zaista postići dogovor kojim bi svi, makar djelimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
OSZAR »